Vezani članci
Najnoviji podaci eVisitora, koji sadrže turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), pokazuju da je tijekom rujna ostvareno 2,1 milijuna dolazaka (+7 posto) i 12 milijuna noćenja (+4 posto). Od siječnja do rujna ostvareno je 17 milijuna dolazaka i 97, 2 milijuna noćenja, odnosno 13 posto više dolazaka i 12 posto više noćenja. To su zaista odlični rezultati koji su potvrdili najave ministra turizma Garija Cappellija i direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića da će ovo biti prva godina s ostvarenih 100 milijuna noćenja.
Ministar Gari Cappelli se osvrnuo na broj ostvarenih noćenja i dolazaka te je izjavio: „Dosadašnji podaci ove već rekordne turističke godine rezultat su kvalitetno odrađene pripreme, promišljenih marketinških aktivnosti, sve većeg broja kvalitetnih turističkih ponuda i zajedničke suradnje svih dionika u turističkom sustavu. Vjerujem da će pozitivni trendovi nastaviti do kraja godine i da ćemo time još jednom potvrditi da je Hrvatska danas jedna od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači sve više gostiju tijekom svih dijelova godine. Naš budući uspjeh temelji se na kontinuiranom unapređivanju kvalitete i održivom razvoju. Svaka destinacija dio je ukupne turističke priče Hrvatske i zato je iznimno važno da se na svim razinama planira i razmišlja dugoročno kako bi turizam i u budućnosti mogao nastaviti razvijati i potaknuti gospodarski razvoj cjelokupnih zajednica“
Direktor HTZ-a Stančić kazao je: „Njemačka je zemlja iz koje nas tradicionalno posjećuje najviše turista. Ipak, riječ je o vrlo velikom tržištu s kojeg i dalje imamo velike potencijale pa nas stoga izuzetno vesele dosad postignuti rezultati jer smo po prvi put u povijesti s njemačkog tržišta ostvarili 2.6 milijuna dolazaka. Navedeni rezultat predstavlja porast od 16 posto za prvih devet mjeseci, a nastavak pozitivnih trendova očekujemo i za buduća razdoblja. Odlične rezultate bilježimo i na ostalim tržištima pa tko već sada imamo čak šest tržišta s kojih smo ostvarili više od 5 milijuna noćenja, a osim Njemačke to su Slovenija, Austrija, Poljska, Češka i Italija“
Također je zaključio je kako veliki udio u super rezultatima noćenja udio imaju i domaći turisti koji su u ovih devet mjeseci ostvarili otprilike 11 milijuna noćenja.
Najviše noćenja u rujnu je ostvareno u Istri, čak 3,4 milijuna noćenja. Iza Istre slijede Splitsko-dalmatinska županije s 2,4 milijuna noćenja, Kvarner s 2 milijuna, Zadarska županija s 1,4 milijuna noćenja. Slijede ih Dubrovačko-neretvanska s 1,2 milijun noćenja, Šibensko-kninska s 840 tisuća noćenja, Ličko-senjska s 269 tisuća noćenja te Zagreb sa 242 tisuća noćenja.
Što se tiče kontinenta, ostvareno je 198 tisuća noćenja, ne uključujući Zagreb, a najviše je ostvareno u Karlovačkoj županiji i to čak 60 tisuća noćenja. Slijede ju Krapinsko-zagorska županija s 28 tisuća noćenja i Osječko-baranjska županija s 21 tisućom noćenja.
Što se tiče turista, najviše noćenja su ostvarili turisti iz Njemačke (3,3 milijuna noćenja). Slijed ih turisti iz Austrije (1,1 milijun noćenja), Slovenije (845 tisuće noćenja), Ujedinjenog Kraljevstva (733 tisuće noćenja) i Poljske (700 tisuća noćenja). Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u hotelima (3,5 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (3,3 milijuna noćenja) te kampovima (2,2 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru u rujnu ostvareno 620 tisuća noćenja (+10 posto).
Period od siječnja do rujna donosi nešto drugačije rezultate. Strani turisti su ostvarili više od 15 milijuna dolazaka, što je čak 14 posto više u odnosu na prošlu godinu, a porast bilježe i domaći turisti s povećanje od 8 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.
Istra i dalje prednjači u broju noćenja – 26,7 milijuna noćenja), a slijede ju Splitsko-dalmatinska županija (18,3 milijuna noćenja) te Kvarner (17,9 milijuna noćenja). Tu su i Zadarska županija sa 13,1 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska županija s 7,8 milijuna noćenja, Šibensko-kninska sa 7 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija s 3,1 milijuna noćenja te Zagreb s 1,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja (+16 posto), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (532 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (249 tisuća noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (139 tisuća noćenja).
U spomenutom periodu strani turisti bilježe porast od 14 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima, dok domaći turisti bilježe porast od 8 posto u dolascima i 13 posto u noćenjima.
Što se tiče podataka od siječnja do rujna i mjestima na kojima je ostvareno najviše noćenja, podaci su sljedeći. Najviše je noćenja ostvareno u Istri (26,7 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (18,3 milijuna noćenja) te na Kvarneru (17,9 milijuna noćenja). Slijede Zadarska županija sa 13,1 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska županija s 7,8 milijuna noćenja, Šibensko-kninska sa 7 milijuna noćenja, Ličko-senjska županija s 3,1 milijuna noćenja te Zagreb s 1,7 milijuna noćenja. Na kontinentu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja (+16 posto), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (532 tisuća noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (249 tisuća noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (139 tisuća noćenja).
U ovom periodu i dalje prednjače turisti iz Njemačke s 19,9 milijuna noćenja, a slijede ih turisti iz Slovenije (9,8 milijuna noćenja), Austrije (7,3 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja), a top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (34,2 milijun noćenja), hotelima (22,2 milijuna noćenja) te kampovima (18,5 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru tijekom prvih devet mjeseci ostvareno 3 milijuna noćenja (+15 posto).
Prihodi u 1. polugodištu – porast od 11,6%
Ministar Cappelli se osvrnuo na prihode i rekao: „Ostvareni prihodi od stranih gostiju u prvih pola godine pokazatelj su nam kako predsezona ima sve veći značaj za hrvatski turizam i kako može potaknuti cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Veliki doprinos tim rezultatima svakako su dale i brojne nove zračne linije. Kako bismo omogućili razvoj cjelogodišnjeg turizma želimo Hrvatsku dodatno pozicionirati kao avio destinaciju te sam siguran kako će se na tom planu, u prvoj polovici sljedeće turističke godine, pokazati rezultati naših dosadašnjih aktivnosti“.
U drugom tromjesečju, odnosno travnju, svibnju i lipnju 2017. godine prihodi od turizma bilježe rast od 13,4 posto, odnosno rast od 276 milijuna eura.
Udio prihoda od putovanja – turizma u ukupnom BDP-u u tekućim cijenama iznosio je u 1. polugodištu 2017. godine 12 posto, što u odnosu na isti period 2016. predstavlja rast udjela od 0,7 postotnih poena. Udio prihoda od putovanja – turizma u drugom tromjesečju iznosio je 19,5 posto što je u odnosu na isti period prošle godine porast 1,4 postotnih poena.
Izvor: MINT
